z, grad svjetlosti, umjetnosti i mode, ove jeseni je u znaku dve izuzetne izložbe – u Velikoj palati (Gran Paleu) predstavljena su djela Anrija de Tuluza Lotreka, slikara Monmartra, sjaja i bijede pariskog društva i noćnog života na prelazu u 20. vijek, dok je Luvr domaćin velike izložbe povodom 500 godina od smrti renesansnog majstora Leonarda Da Vinčija.
Više od 200 slika, crteža i litografija Tuluz-Lotreka, predstavnika francuske dekadencije koji je savremenicima, ali i generacijama poslije njega, slikom otvorio vrata raskalašnog Pariza i zabilježio noćni, razvratni život Monmartra i Mulen Ruža, biće izloženo u pariskoj Velikoj Palati do 27. januara sljedeće godine.
Izložba nudi putovanje kroz karijeru pariskog umjetnika, od prvih crteža objavljenih u štampi krajem 1880. godine do najpoznatijih radova, uključujući i revolucionalni poster koji je 1891. godine dizajnirao za Mulen Ruž, čiji je, inače, bio stalni posjetilac.
Njegove slike, crteži, ali i posteri koje je radio za najpoznatiji svjetski kabare bespoštedno su otkrivali sjaj i bijedu pariskog društva, uz satiru i grotesku, budeći tugu, oduševljenje ili žestoko neodobravanje.
Hroničar monmartrovske boemije oslikavao je portret surovog svijeta, a da nijednog trenutka nije počeo da mu sudi.
“Biti istinit, a ne idealan. To je bila njegova maksima. Bio je lucidan svjedok svog vremena”, tako o Lotreku za Figaro govori kustoskinja izložbe i direktorka muzeja “Tuluz Lotrek” Danijel Devnik.
Koorganizator izložbe Stefan Gegan kaže za Figaro da je Lotrek sjajno prikazao društveni sklad koji je vladao na mjestima zadovoljstva, gdje su razlike u klasama pale u korist noći.
“Lotrek je brzo shvatio da će ilustrovana štampa biti uzgajalište moderne umjetnosti”, dodaje on.
Lotrek je mnogo dugovao Goji, Velaskezu, Reanoaru, međutim Edgar Dega je za njega, kao umjetnik, bio iznad svih drugih.
Rođen 1864, kao prvo dijete grofa Alfonsa i grofice Adele de Tuluz Lotrek, nosio je tešku genetsku manu jer je platio cijenu dogovorene “ljubavi” svojih roditelja koji su, iako bliski rođaci, u želji da očuvaju aristokratsko porijeklo i krv, ali i bogatstvo svojih predaka, sklopili brak.
Sa svojih 137 centimetara visine, okrenuo se umjetnosti.
Izložba Tuluz Lotreka duše Monmartra, kako ga popularno zovu u turištičkim vodičima, događaj je za Prižane, a možda još više za posjetioce Pariza, ali zato postavka u Luvru povodom 500 godina od smrti Leonarda Da Vinčija, na kojoj je izloženo više od 160 renesansnih slika i crteža je svjetski kulturni događaj.
Nakon više od jedne decenije priprema, diplomatskih razmirica koje umalo da spriječe postavku, slavna Davinčijeva djela su pred posjetiocima koji su na vrijeme rezervisali karte za ovaj veliki događaj.
Neka od djela koja su izložena u Luvru su pozajmljena i od britanske kraljice Elizabete Druge, a koja se inače čuvaju iza ključa u zamku Vindzor, od Bila i Melinde Gejts.
Jedan od najslavnijih među njima je i Vitruvijev čovjek, savršeno proporicionalno ljudsko tijelo unutar kvadrata i kruga, nacrtano olovkom i mastilom.
To djelo je u Pariz stiglo nekoliko dana prije otvaranja izložbe, uprkos pokušajima da se zabrani iznošenje skice iz Italije.
Iz Italije je u Pariz stiglo pet djela i dvije kopije djela Da Vinčija.
Pred posjetiocima je i “Devica s djetetom i Svetom Anom”, na kojoj je Da Vinči radio punih 20 godina, do smrti 1519. godine. “Spasitelj svijeta”, međutim, nije dio izložbe jer Luvr nije uspio da ubijedi misterioznog vlasnika tog djela, koje je 2017. godine prodato na aukciji za 450 miliona dolara, da ga pozajmi.
Ni Mona Liza, najpoznatija slika velikog umjetnika čiji je Luvr dom, nije dio izložbe, ali će posjetioci moći da je vide uz pomoć tehnike virtuelne realnosti.
Kustosi se nadaju da će pokazati ko je bio Leonardo da Vinči kao umjetnik i zašto je tako važan, kao i način na koji je koristio nauku u umjetnosti.
Njihov cilj je i da pruže i dublje razumijevanje metoda rada umjetnika koristeći njegove crteže, sveske, infracrvenu tehnologiju snimanja i virtuelnu stvarnost.
Izložba je otvorena do 24. februara i može se posjetiti samo s ulaznicama rezervisanim unaprijed.
