Ko je Greta Thunberg, tinejdžerka o kojoj bruji cijeli svijet?

183

Iako je već mjesecima na ovaj ili onaj način u centru interesa javnosti, govor 16-godišnje švedske ekološke aktivistice Grete Thunberg, održan u UN-u, postao je tema broj jedan svjetskih medija.

Thunberg je osudila svjetske vođe rekavši im da su propustili preduzeti snažne mjere u borbi protiv klimatskih promjena te ih pitala kako se to usuđuju. Optužila ih je da su joj ukrali snove i djetinjstvo.
Greta Thunberg na summitu UN-a
“To je sve krivo. Ne bih ni trebala biti ovdje, nego u školi na drugoj strani okeana, no svi vi dolazite nama mladima i u nama tražite nadu. Kako se usuđujete? Ukrali ste mi snove i djetinjstvo ispraznim riječima”, obratila im se vidno emotivna i potresena.
Thunberg je naglasila kako bi o pitanju klimatskih promjena trebali raspravljati svi, pogotovo moćni svjetski čelnici u debatama. Riječ je o pitanju o kojem buduće generacije ne bi trebale razmišljati samo kako ga riješiti nego na tome sustavno raditi.
“Ljudi pate, ljudi umiru. Više od 30 godina nauka je kristalno jasna. Kako se usuđujete i dalje doći ovamo i govoriti da radite dovoljno?” pitala je Thunberg.
Na početku svog govora rekla je da ne traži ni slavu ni bogatstvo. Pozvala je svjetske moćnike da se potrude i učine nešto bolje od onog što trenutno rade.
“Oči svih budućih generacija uprte su u vas. A ako nas odlučite iznevjeriti, kažem vam da vam to nikada nećemo oprostiti. Nećemo dopustiti da se izvučete iz ovoga. Ovdje podvlačimo crtu. Svijet se budi i promjena stiže, voljeli vi to ili ne”, zaključila je 16-godišnja Šveđanka.
Govor iz Londona
No da bi se bolje razumjelo što pokreće ovu fascinantnu mladu ženu bolje je poslušati njen prošlogodišnji govor iz Londona.
“Kada sam imala 8 godina, prvi sam put čula za nešto što se naziva klimatskim promjenama ili globalnim zagrijavanjem. Navodno je to nešto što smo mi ljudi stvorili svojim načinom života. Rečeno mi je da isključim svjetlo kako bih uštedjela energiju i da recikliram papir kako bih štedjela resurse.
Sjećam se da sam mislila da je čudno što su ljudi, jedna od brojnih životinjskih vrsta, sposobni mijenjati Zemljinu klimu. Jer ako se to zaista događa, onda bi se o tome svugdje govorilo. Čim bismo upalili TV sve bi bilo o toj temi. Naslovi u medijima, radio, novine… Nikad ne biste čitali ili slušali o ičemu drugom. Kao da se nalazimo u ratu.
Ali niko nikad nije pričao o tome.
Ako su fosilna goriva toliko loša, ako ugrožavaju naše samo postojanje, kako možemo nastaviti kao i prije? Zašto ne postoje restrikcije? Zašto to nije proglašeno ilegalnim?
Meni to nije bilo jasno, činilo mi se nestvarnim.
Imam Aspergerov sindrom i za mene je skoro sve crno ili bijelo.
Ponekad mi se čini da smo mi autistični ljudi normalni dok je ostatak ljudi čudan. Kako je moguće govoriti da su klimatske promjene egzistencijalna prijetnja i najvažnija tema, a nastaviti kao prije? Ako emisije plinova moraju stati, onda moramo zaustaviti emisije plinova. Za mene je to crno-bijela tema. Nema sive zone kada je riječ o opstanku. Ili ćemo nestati kao civilizacija ili ćemo opstati. Moramo se promijeniti“, rekla je Thunberg lani u Londonu.
Ikona globalnog pokreta za borbu protiv klimatskih promjena
To su riječi svjetski poznate ekološke aktivistice Grete Thunberg koje je izgovorila na velikom protestu povodom klimatskih promjena 31. oktobra 2018. godine u Londonu. Thunberg je ovih dana ponovno u žiži javnosti zbog svojeg vatrenog govora koji je juče održala u New Yorku u sklopu UN-ova globalnog summita posvećenog klimatskim promjenama, ali ono što je prije nešto manje od godinu dana izgovorila pred masom u Londonu ipak najbolje ilustruje  zbog čega je ova švedska tinejdžerka postala svjetska ikona i lice novog pokreta mladih, onoga za borbu protiv klimatskih promjena, ali i crvena krpa za neke konzervativne i industrijske krugove, koji upornu tinejdžericu nisu štedjeli kada je riječ o kritikama i napadima.
Thunberg u svojim javnim nastupima direktno adresira monumentalni problem klimatskih promjena, strastveno pledira za brza i radikalna rješenja, otvoreno igra i na kartu grižnje savjesti i moralnog pritiska, te zapravo traži fundamentalnu transformaciju svjetske ekonomije, a one koji se tome protive (in)direktno proziva kao grobare čovječanstva. Pritom je ona mlada žena, srednjoškolka koja će uskoro biti već na dvogodišnjem štrajku od škole zbog svog aktivizma u vezi s nadolazećom klimatskom krizom, te i osoba koja živi s Aspergerovim sindromom, poremećajem koji izaziva poteškoće u interakciji s drugima.
Mnogi ne žele niti trpe da im očite lekcije o svijetu i civilizaciji dijeli jedna 16-godišnjakinja.
Greta Thunberg je istovremeno i savršena ikona za globalni pokret borbe protiv klimatskih promjena i savršena meta za mržnju i kritike, s kojima se zasad većinom izvrsno nosi, što njene kritičare još više razjaruje.
Sve je počelo simboličnim protestom ispred švedskog parlamenta
Još više im treba smetati što je Thunberg nevjerojatno uspješna u svom aktivizmu, koji je službeno započeo njenim usamljenim protestom ispred švedskog parlamenta u AVGUSTU 2018., a prije nekoliko dana došao je do 50 miliona ljudi koji su širom svijeta marširali protestvujući zbog indolentnosti svjetskih lidera kada je riječ o zaustavljanju klimatskih promjena. O takvom rastu najuspješnije tehnološke kompanije i države, poput Kine i Singapura, svjetskih šampiona rasta, mogu samo sanjati.
Maloljetna djevojka s Aspergerovim sindromom je svoju priču profurala bolje nego najbolje svjetske marketinške agencije najpoznatije svjetske brendove, a to je u neku ruku i zastrašujuće, onima koji su se nadali kako će sve ostati isto i po starom te da će čovječanstvo poput leminga odšetati u klimatsku katastrofu koju izazivaju industrijsko zagađenje i ideologija vječnog ekonomskog  rasta nauštrb zaštite okoline. Thunberg svima nama prokazuje naše licemjerje i spremnost da se akomodiramo sa zadanim pa i na štetu vlastitog opstanka, a takva osoba će mnoge inspirirati, ali i mnogima ići na živce jer im ruši komociju i sliku koju imaju sami o sebi.
Dijete roditelja umjetnika
Ko je, dakle, ta zasad nezaustavljiva tinejdžerica Greta Thunberg?
Thunberg je rođena 3. januara 2003. u Stockholmu u umjetničkoj porodici: njena majka je poznata operna pjevačica Malena Ernman, a otac joj je glumac Svante Thunberg. Greta je živjela ugodnim životom više srednje klase u glavnom gradu Švedske, pohađala najbolje škole i uživala privilegije takvog sigurnog života. Ipak, s 11 godina su joj nakon što je prestala jesti na puna dva mjeseca dijagnosticirani Aspergerov sindrom i opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD). Tako barem tvrde njeni roditelji u memoarskoj knjizi koju su objavili prošle godine, naslovljenoj “Prizori iz srca”. Zdravlje joj je bilo ozbiljno ugroženo, krvni pritisak i puls pokazivali su znakove izgladnjivanja, a nije razgovarala ni s kim osim s roditeljima i mlađom sestrom Beatom.
Uprkos zdravstvenim problemima, Greta nije mogla prestati razmišljati i čitati o problemu klimatskih promjena te se sve više počela angažirati oko te tematike.
Krenula je time što je roditelje nagovorila da porodica Thunberg počne živjeti sa što manjim ugljikovim otiskom (“carbon footprint”), ali bilo joj je jasno da je riječ o globalnom problemu koji ne mogu riješiti lokalni potezi pojedinaca. Za globalni problem potrebno je globalno rješenje, a da bi se globalne moćnike natjeralo da počnu mijenjati ekonomsku politiku i prilagođavati je potrebi borbe protiv klimatskih potreba bio je potreban i moćan i živahan globalni pokret. Zato je Greta pokrenula školski štrajk u svojoj školi u Stockholmu kao i seriju redovnih javnih protesta koji su nazvani Fridays for Future (Petkom za budućnost) i koji su se ubrzo proširili širom  Evrope.
Među 100 najuticajnijih ljudi svijeta po časopisu Time
Ova maloljetna Šveđanka, naravno, nije izmislila svjetski ekološki pokret, koji postoji već decenijama i prošao je razne mutacije, ali je uspjela njegove razne frakcije donekle okupiti oko istih ciljeva i, još važnije, proizvesti posve novu generaciju aktivista i aktivistica, svojih vršnjaka koji su shvatili da se kroz borbu protiv klimatskih promjena doslovno bore i za svoje živote.
Stvari su se u proteklih godinu i po razvijale vrtoglavo: od simboličnog protesta pred švedskim parlamentom Greta Thunberg je ubrzo došla na popis 100 najuticajnijih osoba na svijetu časopisa Time, držala je govor pred evropskim i britanskim parlamentom, kao i na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Učetvovala je na panelu s glavnim sekretarom UN-a Antoniom Gutteresom, kao i s papom Franjom, koji joj je poručio da nastavi raditi to što radi. Dobila je brojne nagrade, a nominovana je i za Nobelovu nagradu za mir.
Mediji su je proglasili “novim Che Guevarom” u pozitivnom kontekstu, ali su sa sve većom slavom rasle i kritike na račun Grete Thunberg, kao i njenih roditelja, za koje neki smatraju da vlastitu kćer koriste kao sredstvo ostvarenja vlastite političke agende.
Kritike Grete Thunberg
Britanski konzervativni list Spectator se u članku naslovljenom “Nevolje s Gretom Thunberg” osvrnuo na Gretin poziv radnicima da pokrenu opŠTi štrajk. Jedno je štrajk za školsku djecu, a drugo je uvjeriti industrijske radnike čiji posao i životni standard ovise o jeftinim izvorima energije.
Zeleni aktivisti žele fosilna goriva zamijeniti zelenim izvorima energije. Ali što ako će takva tranzicija stvoriti 1000, a uništiti 100 hiljada poslova u industriji? Što ako bi ispunjenje cilja za eliminaciju emisija ugljika do 2025., što traže zeleni aktivisti iz tzv. Pobune protiv izumiranja, koji su se nedavno u Londonu zalijepili za voz, izazvalo slom globalne ekonomije? To su pitanja na koja ne postoje jednostavni i laki odgovori, pisao je Spectator.
Zamjera joj se i što osuđuje korištenje nuklearne energije, koja može biti vrlo opasna (šifra: Černobil ili Fukushima), ali je i mnogo zelenija od proizvodnje električne energije na ugljen.
Greta: Slušajte naučnike 
S druge strane, zadatak Grete Thunberg nije da vlastoručno reformira globalnu ekonomiju i zaustavi klimatske promjene. Na njena leđa se i mimo njene volje svaljuju sve nedoumice i kontroverze koje se vežu za cijelu tematiku klimatskih promjena i najboljeg načina da se to zaustavi.
Također, kada je riječ o konkretnim programima i njihovom provođenju s ciljem da se klimatske promjene zaustave, Thunberg ne nudi neki jasan veliki plan, ali zato ponavlja da bi politika i biznis u vezi s ovom temom trebali slušati stručnjake i znanost, što je daleko poštenije od onih koji na ovu tematiku reaguju guranjem glave u pijesak ili pak lakonski tvrde da će nedefinirane inovacije i disrupcije starih tržišnih niša same po sebi i odjednom srediti probleme koje klimatske promjene već izazivaju.
Globalni protesti
Ono što se ne može poreći jest odlučnost Grete Thunberg, kao i njeni konkretni aktivistički rezultati. Štrajk za klimu na ulice u 150 zemalja svijeta izveo je milione ljudi.
“Fotografije ne mogu prikazati koliko nas zapravo ima. Prema prvim procjenama, u Australiji se sakupilo 400 000 ljudi, u Berlinu 100 000, u Londonu 100 000, a 50 000 u Hamburgu. ŠIROM Njemačke na ulice je izašlo 1,4 milina građana!!! Svugdje su trgovi prepuni!!! U svakom gradu. U svakom mjestu. Ova fotografija prikazuje prosvjed u Sydneyju u Australiji. Zajedno mijenjamo svijet”, napisala je Thunberg na Facebooku povodom toga. Bez nje i njenog angažmana gotovo je sigurno da mobilizacija ljudi ne bi bila toliko velika.
Naravno, protesti za zaustavljanje ljudski uzrokovanih klimatskih promjena nisu novost. ŠIROM svijeta  2015. pred klimatski summit COP 21 u Parizu. Na njemu je dogovoren istorijiski sporazum o klimi, ali se SAD samo dvije godine kasnije, pod vodstvom klimatskog skeptika i zagovornika prljavih energenata poput ugljena Donalda Trumpa, povukao iz sporazuma. Ali Greta Thunberg je svemu tome donijela jednu novu energiju i hitnost jer njena retorika inzistira na tome da se ne smijemo prepustiti komociji ignoriranja toliko golemog problema.
Hoće li jedna 16-godišnjakinja natjerati ljude da spase sami sebe?
Bez obzira na sve opravdane i neopravdane kritike i napade, na kraju svega ostaje činjenica da se Greta Thunberg bori za bolju budućnost svih nas, uključujući i one koji je žestoko osporavaju. Za razliku od mnogih titana industrije i političkih lidera kojima se ljudi klanjaju, ova 16-godišnja djevojka nikome ništa nažao nije učinila, nego čini dobro.
Zato je mnogi obožavaju, jer pokazuje da ljudi mogu bolje, što je razlog zašto je mnogi i mrze, jer oni ne žele bolje.
Bilo kako bilo, Greta Thunberg polako postaje posljednja nada za čovječanstvo jer svi prijašnji pokušaji alarmiranja javnosti i pritiska na one koji odlučuju nisu doveli do korjenitih promjena koje su potrebne za spas prirode i planeta.
Sviđalo se to nekome ili ne, ova 16-godišnja Šveđanka spašava sve nas.
https://www.infokolumne.com/ Boris Dežulović
PODIJELI

Ostavi komentar

Unesite vaš komentar!
Unesite ime!